Piše: Senja Mahinić / Istraga.ba
Prisustvo premijera Hrvatske Andreja Plenkovića obilježavanju 30. godišnjice genocida u Srebrenici izazvalo je burne reakcije u javnosti Bosne i Hercegovine, posebno zbog dugogodišnje politike Zagreba prema ratu i poslijeratnim dešavanjima u BiH.
Dok je Plenković zajedno s drugim hrvatskim zvaničnicima odao počast žrtvama genocida, istovremeno se postavlja pitanje zbog čega Hrvatska dosljedno priznaje zločine koje je izvršila srpska strana, a istovremeno relativizira ili negira presude koje se odnose na odgovornost političkih i vojnih struktura Hrvatske tokom rata u BiH.
Ignorisanje presude “Prlić i drugi”
Podsjetimo, Haški tribunal je u slučaju “Prlić i drugi” 2017. godine zaključio da je Hrvatska putem Hrvatske zajednice (kasnije Republike) Herceg Bosne okupirala dijelove teritorije BiH te da je imala efektivnu kontrolu nad HVO-om. Rukovodstvo Herceg Bosne osuđeno je za zločine protiv čovječnosti, uključujući progone, zatvaranja i etničko čišćenje.
Uprkos ovoj presudi, zvaničnici Hrvatske, uključujući i samog Plenkovića, često su javno izražavali nezadovoljstvo odlukom Suda. On je tada izjavio kako smatra da je presuda “nepravda” prema čelnicima Herceg Bosne, nazivajući je štetnom za Hrvatsku.
Dvostruki standardi i političke poruke
Istovremeno, ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman na društvenim mrežama je podsjetio kako “Srebrenica opominje koliko su mir i sigurnost važni”, pozivajući na borbu protiv politika koje vode ka zločinima protiv čovječnosti.
Međutim, upravo Radman je prije godinu dana kritikovao promociju knjige o agresiji Srbije i Hrvatske na BiH, nazivajući je “iskrivljavanjem činjenica”. Tada je izjavio da bez Hrvatske “ne bi bilo nezavisne BiH”, ignorišući dio historije koji se odnosi na djelovanje HV-a i HVO-a na teritoriji BiH.
Kontroverze u vrhu hrvatske politike
Ministar odbrane Hrvatske Ivan Anušić također je naveo da je kao dobrovoljac učestvovao u ratu u BiH, konkretno na mostarskom ratištu 1993. godine, kada su, prema presudi Haškog tribunala, pojedini dijelovi Mostara bili pod kontrolom snaga koje su provodile zločine nad bošnjačkim stanovništvom.
Hrvatski politički vrh godinama održava bliske odnose s političkim liderima iz Republike Srpske, uključujući i Milorada Dodika, čije djelovanje često dovodi u pitanje ustavni poredak BiH.
Političko pozicioniranje i bošnjačka javnost
Plenkovićeva posjeta Srebrenici i podrška rezoluciji o genocidu u Generalnoj skupštini UN-a tumači se i kao pokušaj da se Hrvatska pozicionira kao pouzdan partner međunarodne zajednice i pridobije naklonost bošnjačke javnosti. Međutim, nedosljednost u odnosu prema presuđenim zločinima i ulozi Hrvatske tokom rata u BiH izaziva sumnje u iskrenost takvog pristupa.
Sve dok Hrvatska ne prizna punu odgovornost za ulogu političkog i vojnog rukovodstva u djelovanju Herceg Bosne, iskazivanje poštovanja prema žrtvama drugih zločina može djelovati kao pokušaj da se prikrije ili ublaži vlastita uloga u ratu.
Izvor: Slobodna Bosna
