TEŠKA REALNOST: Objavljeni zabrinjavajući podaci za građane BiH, ovo mnoge neće obradovati

0
27
Screenshot

Cijene energenata u Federaciji BiH posljednjih su dvanaest mjeseci mijenjane toliko često da ih građani jedva stižu pratiti, a kućni budžeti to osjećaju iz mjeseca u mjesec. Sada je jedan od najpoznatijih domaćih stručnjaka za gasnu privredu sve te promjene pokušao sabrati na jednom mjestu i pretvoriti u konkretnu računicu.

Pregled koji je objavljen na društvenim mrežama

Almir Bečarević, bivši direktor BH-Gasa i budući federalni poslanik iz redova SBiH, objavio je sažetak onoga što naziva „energetskim politikama u FBiH“. U fokusu su tri energenta koja su za većinu domaćinstava najvažnija: prirodni gas, električna energija i dizel.

Za svaki od njih prikazao je kako su se troškovi mijenjali u protekloj godini. Kod električne energije u obzir je uzeo samo posljednje povećanje cijene, što znači da su ranija poskupljenja ostala izvan obračuna.

U pregledu je, osim toga, prikazano kretanje prosječne plate na godišnjem nivou, kao i prosječne isplaćene penzije u Federaciji BiH. Bečarević je tako troškove i primanja stavio jedne pored drugih.

Šta je uračunato, a šta nije

Sam autor upozorava da su njegove procjene konzervativne. Sezona grijanja tek je počela, pa troškovi domaćinstava koja se griju na struju u narednim mjesecima mogu biti i veći, posebno ako se uračunaju oba povećanja cijene.

Kod prirodnog gasa korištena je donja procjena potrošnje za grijanje, tako da stvarni trošak može biti znatno viši. Jedino kod dizela, kako navodi, postoji mogućnost određenog pada cijene, ali bi i to eventualno pojeftinjenje samo djelimično umanjilo ukupni iznos.

Bečarević priznaje i da postoji prostor za grešku, koji procjenjuje na ± 5 posto.

Kad se brojke saberu

Prema njegovoj računici, ukupno povećanje troškova za ova tri energenta na godišnjem nivou u FBiH iznosi 1.495,92 KM. To je, kako tvrdi, dodatni novac koji su građani već platili ili će ga tek plaćati zbog viših cijena.

Godišnji trošak za prirodni gas, električnu energiju i dizel, uključujući obračunata poskupljenja, iznosi 5.690,48 KM, odnosno 474,21 KM mjesečno.

Konkretne iznose rasta plata i penzija Bečarević u svojoj objavi nije posebno komentarisao, već je zaključak prepustio čitaocima:

„PODACI GOVORE SAMI ZA SEBE. KOLIKO RAST PRIMANJA ZAISTA MOŽE PRATITI RAST TROŠKOVA ŽIVOTA, SVAKO MOŽE PROCIJENITI NA OSNOVU OVOG JEDNOSTAVNOG PRIKAZA. JER NIJE PRESUDNO SAMO KOLIKO PRIMANJA RASTU, VEĆ I KOLIKO NOVCA GRAĐANIMA OSTAJE NAKON ŠTO PLATE OSNOVNE ŽIVOTNE TROŠKOVE.“

Pitanje subvencija i odgovornosti

Na upit Slobodne Bosne kako komentariše to što Vlada FBiH, ali ni niži nivoi vlasti nisu reagovali subvencijama, Bečarević je kazao da suština nije samo u izostanku subvencija:

„SUŠTINSKO PITANJE NIJE SAMO ZAŠTO SUBVENCIJE NISU UVEDENE, NEGO ZAŠTO NIJE NAPRAVLJEN JEDINSTVEN, TRANSPARENTAN OBRAČUN POSKUPLJENJA I NA OSNOVU NJEGA UTVRĐEN PROGRAM ZAŠTITE ŽIVOTNOG STANDARDA.“

Dodao je da vlast, ako može planirati novac za različite budžetske i kapitalne namjene, mora javnosti objasniti i zašto nije izdvojila više sredstava za ublažavanje troškova osnovnih životnih potreba. Prema njegovim riječima, kanton može pomoći svojim stanovnicima kroz određene programe, dok se federalne mjere mogu odnositi na širi krug građana.

„Kada nema zajedničkog programa, odgovornost se lako prebacuje s jednog nivoa vlasti na drugi“, naveo je Bečarević. Podsjetio je i da svako poskupljenje struje, gasa ili goriva posmatrano zasebno može izgledati podnošljivo, ali da se pravi učinak vidi tek kad se sabere na godišnjem nivou.

Završio je tvrdnjom da nije dovoljno govoriti o rastu plata i penzija ako se istovremeno ne sagleda koliko poskupljenja poništavaju taj rast.

Zašto energenti poskupljuju

Razloga za visoke cijene energenata ima više. Među njima se navode geopolitičke prilike i najmanje dva rata, od kojih se jedan vodi u Ukrajini, a drugi u Zaljevu. Ipak, to ne znači da vlasti u BiH treba da samo posmatraju situaciju. Mjere su, kako se ocjenjuje, potrebne hitno, jer rast cijena energenata sve više pogađa i živote običnih građana i privredu.