Politolog i neovisni konsultant Davor Gjenero ocijenio je da bi Dodikov boravak u Mar-a-Lagu mogao biti loš politički potez u trenutku kada su republikanci pretrpjeli težak poraz na američkim međuizborima. Prema njegovom mišljenju, promijenjeni odnos snaga u Kongresu mogao bi se odraziti i na pitanje američkih sankcija prema bivšem predsjedniku Republike Srpske. Sve što slijedi predstavlja Gjenerovu analizu i lične ocjene.
Kontekst: Florida nakon međuizbora
Dodik je u Mar-a-Lagu na Floridi prisustvovao skupu koji je povezan s MAGA pokretom. Njegov dolazak poklopio se s periodom nakon američkih međuizbora za Kongres, na kojima je, prema Gjenerovim riječima, Trumpova Republikanska stranka doživjela težak poraz. Gjenero Dodika opisuje kao smijenjenog i osuđenog bivšeg entitetskog predsjednika i smatra da on ovaj boravak doživljava kao veliki uspjeh, iako ga on sam ocjenjuje kao diplomatski neuspjeh.
Politolog smatra da je Dodikov dolazak na takav skup, neposredno nakon izbornog poraza republikanaca, politički upitan korak. Tvrdi i da se do ulaznica za takve događaje dolazi finansijskim sredstvima, što je njegova ocjena i za koju u izvoru nisu navedeni dokazi.
Može li ovo biti početak Dodikovih problema
Na pitanje da li bi Mar-a-Lago mogao biti uvod u Dodikov politički kraj, Gjenero je odgovorio:
“Mogao bi biti. Riječima njegova bivšeg pokrovitelja, na američkim međuizborima pobijedila je „duboka država”. Demokrati kao većina u oba doma kongresa, i to uvjerljiva većina, s preostalim ozbiljnim republikanskim kongresnicima i senatorima, bitno će utjecati na politike, pa i na vanjsku, pogotovo u zemljama koje nisu prioritetne za američku predsjedničku administraciju. Škare i platno vraćanja sankcija Dodiku u rukama su kongresa, a već je nedavno zasjedanje Vijeća sigurnosti, ali i izvještaj OHR-a o stanju u BiH, pokazao da je to što su Vučićevci prezrivo nazivali američkom dubokom državom itekako vitalno.”
Prema ovom tumačenju, nova većina demokrata u Kongresu mogla bi imati veći utjecaj na vanjskopolitička pitanja, uključujući i ona koja se odnose na Bosnu i Hercegovinu. Gjenero na kraju zaključuje da prisustvo na takvom skupu može imati i suprotan efekat od željenog:
“MAGA pokret i predsjednik Trump, koliko god im se Dodik sa svojim savjetnicima dodvoravao, koliko god javnog novca Bosne i Hercegovine uplaćivao na njihove račune, ne mogu u novim okolnostima stvarno spasiti njegovu kožu, a Dodik izgleda da ne razumije da se slikanjem u Mar – a – Lagu, koliko god to bila njegova pobjeda nad poraženim Vučićem, zapravo nepotrebno upozorava na sebe, svoju korupciju i štete što ih čini u Bosni i Hercegovini. Daleko od toga da ta „duboka država” i inače ne bi registrirala”, komentirao je Gjenero.
Ovo je Gjenerova politička procjena, a tvrdnje o korupciji i uplatama javnog novca nisu potkrijepljene dokazima u izvoru. Dodik tvrdnje ovog tipa redovno odbacuje.
Kako funkcionišu američke sankcije
Da bi se razumjela Gjenerova poenta, korisno je znati kako se sankcije uvode. Američke sankcije pojedincima najčešće uvodi izvršna vlast putem Ministarstva finansija, odnosno njegovog Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC). Kongres može donositi zakone koji sankcije propisuju, nalažu ili otežavaju njihovo ukidanje, a može i vršiti pritisak kroz saslušanja, rezolucije i budžetske odluke. Dodik je bio pod američkim sankcijama od 2017. godine, a one su ukinute 2025. godine. Gjenerova teza je da bi promijenjeni sastav Kongresa mogao ponovo aktualizirati to pitanje.
Oprez pri tumačenju prognoza
Treba imati na umu da je Gjenerova izjava prognoza, a ne činjenica. Odnosi između SAD-a i Bosne i Hercegovine zavise od više faktora: stavova Bijele kuće, Stejt departmenta, Kongresa, kao i od razvoja događaja unutar same BiH. Promjena većine u Kongresu ne znači automatski povratak sankcija, a kako će se Dodikov boravak na Floridi reflektovati na odnose sa Washingtonom, tek će se vidjeti.
Također, neki analitičari prema ovakvim događajima imaju drugačiji stav: smatraju da su susreti na konferencijama poput ove prvenstveno prilika za neformalne kontakte i da njihov stvarni politički značaj ne treba ni precjenjivati ni potcjenjivati.
Šta slijedi
Do sada nema saopćenja koje bi potvrdilo da se razmatraju nove američke mjere prema Dodiku. Javnost će pratiti kako će se novi odnos snaga u Kongresu odraziti na vanjsku politiku SAD-a prema regiji i hoće li pitanje Republike Srpske dobiti prostor u tim raspravama.
