Okružni privredni sud u Banjoj Luci djelimično je deblokirao račun Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), čime je omogućena isplata dvije zaostale plate zaposlenima. Odluka je izazvala pitanja o odnosu zaštite prava radnika i izvršenja pravosnažnih presuda u korist Radio-televizije Bosne i Hercegovine (BHRT).
Šta je poznato o deblokadi
Prema dostupnim informacijama, za isplatu plata oslobođeno je oko dva miliona KM. RTRS je javno saopćio da su zaposlenima isplaćene dvije plate, a predsjednik SNSD-a Milorad Dodik oglasio se na društvenim mrežama porukom da je obećanje ispunjeno. Važno je naglasiti da je riječ samo o dijelu sredstava: veći dio novca s blokiranih računa još nije prebačen na račun BHRT-a.
Odakle dug i zašto su računi blokirani
Slučaj ima dublju pozadinu. Vrhovni sud Republike Srpske donio je pravosnažne presude prema kojima RTRS duguje BHRT-u milionske iznose po osnovu zadržane RTV takse. Riječ je o sredstvima koja, prema važećem sistemu javnog emitiranja u Bosni i Hercegovini, pripadaju zajedničkom javnom servisu. Kada dužnik ne izmiri obavezu koja je utvrđena pravosnažnom presudom, povjerilac može pokrenuti izvršni postupak, a jedna od mjera u takvom postupku je blokada računa.
Upravo to se dogodilo i u ovom slučaju. Računi RTRS-a ranije su blokirani, a prema ranijim saznanjima, na njima se nalazi oko 12 miliona KM. Dva miliona KM koja su sada oslobođena čine dakle tek mali dio tog iznosa.
Kritike i otvorena pitanja
Odluka o djelimičnoj deblokadi donesena je nakon javnih istupa Milorada Dodika o dugu RTRS-a i presudama protiv ovog javnog emitera. Dio javnosti zato tvrdi da je sud, odlučujući o isplati plata, popustio pred političkim pritiskom. To je tumačenje, a ne utvrđena činjenica, jer sud svoju odluku nije javno obrazložio na način koji bi to potvrdio ili opovrgnuo. Treba napomenuti i da se novac za plate izdvaja iz sredstava koja su predmet izvršnog postupka, što znači da je to novac na koji BHRT polaže pravo.
Pažnju izaziva i pitanje sutkinje koja je ranije donijela rješenje o blokadi računa. Navodi se da je bilo postavljeno pitanje njenog mogućeg izuzeća zbog privatne tužbe za klevetu u vezi s RTRS-om. Na ovo pitanje, koliko je poznato, nema javnog odgovora suda. Dok se ne pojave potvrđene informacije, o tome treba govoriti s oprezom i bez zaključaka.
Pogođeni su zaposleni na obje strane
Iako se rasprava vodi oko pravnih i političkih pitanja, posljedice osjećaju konkretni ljudi. S jedne strane su zaposleni RTRS-a koji su mjesecima čekali plate, a s druge više od 750 zaposlenih u BHRT-u koji se suočavaju s finansijskim poteškoćama dok javni servis čeka naplatu potraživanja.
Dug pritom stalno raste. Prema navodima, dnevna zatezna kamata na dug RTRS-a iznosi 4.320 KM, a ukupan iznos obračunate kamate premašio je 747.000 KM. To znači da svaki dan odgađanja povećava ukupnu obavezu, što na kraju pogađa i samog dužnika.
Dva interesa u sukobu
Cijeli slučaj pokazuje sukob dva legitimna interesa. Radnici imaju pravo na isplatu plata, a BHRT ima pravo na naplatu potraživanja potvrđenog pravosnažnim presudama. Pravna država podrazumijeva da se pravosnažne presude izvršavaju, ali i da se pri tome vodi računa o socijalnoj sigurnosti zaposlenih. Kako uskladiti jedno s drugim, pitanje je na koje bi sud trebalo dati jasan i javan odgovor.
Najlakši način da se otklone sumnje u pristrasnost jeste transparentnost: da sud javno objasni po kojem je osnovu izdvojen iznos od dva miliona KM, zašto ostatak sredstava nije proslijeđen BHRT-u i kako će se rješavati preostali dio duga.
Šta slijedi
Preostali novac na blokiranim računima i dalje je predmet izvršnog postupka, pa se očekuje da će se rasprava nastaviti. Hoće li BHRT dobiti sredstva koja mu pripadaju, i kojom dinamikom, zavisi od daljih odluka suda. U međuvremenu zatezna kamata nastavlja da teče, a rješenje koje bi zadovoljilo sve strane za sada se ne nazire.
