Milorad Dodik stigao je na Floridu kako bi prisustvovao okupljanju američkih konzervativaca i pristalica Donalda Trumpa, ali se njegov dolazak poklopio s velikim političkim preokretom u Sjedinjenim Američkim Državama. Demokratska stranka osvojila je kontrolu nad oba doma Kongresa, a Abdul El-Sayed postao je prvi musliman izabran u američki Senat.
Tajming Dodikove posjete posebno je zanimljiv zbog njegove dugogodišnje političke retorike u kojoj Bosnu i Hercegovinu predstavlja kroz narativ o navodnom sukobu kršćanstva i islama. Dok je lider SNSD-a pokušavao graditi odnose s američkim konzervativnim krugovima, američki birači poslali su sasvim drugačiju političku poruku.
Demokrati preuzeli Senat i Predstavnički dom
Na međuizborima održanim 3. novembra 2026. godine demokrati su ostvarili značajan uspjeh i osvojili kontrolu nad oba doma američkog Kongresa.
Prema izvještajima američkih medija, nezadovoljstvo ekonomskom situacijom, visokim troškovima života i ratom s Iranom bili su među važnim temama koje su obilježile izbornu kampanju.
Ovaj rezultat mijenja odnos političkih snaga u Washingtonu. Donald Trump ostaje predsjednik SAD-a i zadržava značajna ovlaštenja u vanjskoj politici, ali demokratska većina u Kongresu dobija mogućnost snažnijeg parlamentarnog nadzora, pokretanja istraga i kontrole budžetskih odluka.
Abdul El-Sayed ispisao historiju
Jedan od najznačajnijih rezultata izbora ostvario je demokratski kandidat Abdul El-Sayed, koji je pobijedio republikanca Mikea Rogersa u utrci za mjesto senatora iz Michigana.
Time je postao prvi musliman izabran u američki Senat. Četrdesetdvogodišnji El-Sayed, ljekar i bivši zvaničnik javnog zdravstva, kampanju je zasnivao na pitanjima zdravstvene zaštite, troškova života i smanjenja utjecaja velikih korporacija na politiku.
Tokom kampanje bio je izložen napadima zbog svoje vjerske pripadnosti. Republikanski protivnici pokušavali su ga povezati s islamskim ekstremizmom i Muslimanskim bratstvom, ali za takve optužbe nisu predstavljeni dokazi.
Njegova pobjeda predstavlja historijski trenutak za zastupljenost muslimana u najvišem zakonodavnom tijelu SAD-a.
Najmanje sedam muslimana izabrano u Kongres
El-Sayed nije jedini kandidat muslimanske vjeroispovijesti koji je ostvario izborni uspjeh.
Prema izvještaju Anadolije, najmanje sedam muslimanskih političara osvojilo je mjesta u američkom Kongresu. Među njima su Adam Hamawy i Darializa Avila Chevalier, dok su nove mandate osvojili Rashida Tlaib, Ilhan Omar, André Carson i Lateefah Simon.
Neki od njih tokom kampanje posebno su isticali pitanja građanskih prava, humanitarne pomoći i američke politike prema Izraelu i Palestini.
Ipak, ne predstavljaju jedinstven politički blok i imaju različite političke prioritete. Njihov izborni uspjeh prije svega pokazuje da kandidati muslimanske vjeroispovijesti mogu dobiti podršku birača širom SAD-a.
Dodikova poruka o sukobu kršćanstva i islama
Dodik je i ranije u međunarodnim nastupima koristio retoriku kojom političke odnose u Bosni i Hercegovini predstavlja kroz vjerski i civilizacijski okvir.
U izjavi od 11. septembra 2026. godine govorio je o napadima na Sjedinjene Američke Države 2001. godine i tvrdio da su napadači prethodno ratovali u Bosni i Hercegovini protiv Srba i pravoslavnih kršćana.
Takve izjave zahtijevaju pažljivo razdvajanje historijskih činjenica od političkih interpretacija. Prisustvo pojedinaca povezanih s međunarodnim ekstremističkim mrežama u ratnoj i poslijeratnoj BiH dokumentovano je u američkim izvještajima. Međutim, to ne potvrđuje tvrdnju da je rat u Bosni i Hercegovini bio dio jedinstvenog sukoba kršćanstva i islama, niti da su svi počinioci napada 11. septembra prethodno ratovali u BiH.
Dodik na Floridi: ulaznice do 95.000 dolara
Dodik je na Floridu otputovao zbog skupa CPAC Circle Retreat and Gala, koji se od 4. do 7. novembra održava u Palm Beachu, uz dio programa na Trumpovom imanju Mar-a-Lago.
Prema informacijama koje prenosi Slobodna Bosna, cijene ponuđenih paketa za učešće kreću se od 2.500 do čak 95.000 dolara. Međutim, nije potvrđeno koji je paket Dodik ili njegova delegacija kupila.
Dodik je najavio susrete s utjecajnim američkim političarima, kongresmenima i senatorima. Ostaje da se vidi kakve će konkretne kontakte ostvariti i hoće li oni rezultirati političkim dogovorima ili novim lobističkim aktivnostima.
Hoće li se promijeniti američka politika prema Dodiku?
Izborni rezultat u SAD-u već je otvorio rasprave o mogućim posljedicama za političke odnose Washingtona i Sarajeva, ali i za položaj Milorada Dodika.
Zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Sabina Ćudić ocijenila je da pobjeda demokrata otvara mogućnost da Kongres detaljnije ispita političke i poslovne veze Dodika i njegovog okruženja.
Takva ocjena predstavlja politički stav, a ne potvrdu da je istraga već pokrenuta. Za sada nema osnova za zaključak da će se američka politika prema Republici Srpskoj automatski promijeniti.
Ipak, nova većina u Kongresu može otvoriti prostor za drugačiji pristup nadzoru američke vanjske politike, uključujući lobističke ugovore i političke kontakte sa stranim zvaničnicima.
Dodikova posjeta Floridi tako se odvija u potpuno novom političkom kontekstu: američki Kongres dobija demokratsku većinu, a historijski izbor prvog muslimana u Senat dodatno skreće pažnju na raznolikost američkog političkog društva. Koliko će to utjecati na odnose Washingtona i političkih aktera u BiH, pokazat će naredni mjeseci.
